01 888 5457 | 091 359 4296 meamaja@gmail.com

Borba protiv nasilja nad ženama

BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA i MLADIMA

Uz pružanje i podršku žrtvama obiteljskog nasilja

PROJEKT SOCIJALNOG I HUMANITARNOG ZNAČENJA

ljubav-mir-tolerancija

 

Republika Hrvatska Grad Zagreb

Gradski ured za opću upravu

Temeljem rješenja pod Klasom:UP/I-230-02/2012-02/133,

URBROJ: 251-07-02/1-12-2 od 14.ožujka 2012.godine

Odobrena je izmjena Statuta dodavanjem

Promicanja i borbe protiv nasilja nad ženama i mladima

PROJEKT i plan rada na Projektu „Promicanje BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA i MLADIMA“ :

Službeni naziv Projekta:

PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

i mladima

Ime i prezime i kontakt voditelja Projekta: Mirna Panić, Maja Panić

Provođenja Projekta u konzorciji sa partnerima: KLJUČ HUMANOSTI j.d.o.o.

Sažetak Projekta, konkretne aktivnosti:

Promicanje svakog oblika nasilja nad ženama ( i nad mladima uopće), borba za nultu stopu nasilja i arogancije, uključivanje u sve moguće oblike promicanja mira, ljubavi i tolerancije.

Projekt je od socijalnog   i humanitarnog interesa za Grad Zagreb i područje cijele Republike Hrvatske.

 

Tko su izravni i neizravni korisnici obuhvaćeni Projektom, broj i struktura:

  • Djevojčice
  • djevojke
  • žene

 

Način na koji će Udruga u Projekt uključivati volontere u aktivnosti?

  • Dijeljenje letaka
  • organiziranje radionica
  • pokušaj prepoznavanja zlostavljane žene te
  • obavijest službenih institucija.

 

Način informiranja zajednice o Projektu, te o njegovim korisnicima i rezultatima:

  • Internet
  • mediji
  • tribine

 

Dio u Gradu u kojem se provodi Projekt:

  • Zagreb
  • Donji Grad

 

Način na koji će se provedba Projekta pratiti i vrednovati:

  • slanjem pisanih dokaza o provedbi
  • štampanje brošura, letaka, knjižica i knjiga

 

U čemu je ovaj Projekt inovativan:

  • U tome što će se tražiti pismeni prilog   svih aktivistica da ispričaju svoju priču i ukažu na ostala zlostavljanja koja   do sada nisu obuhvaćena u širokim istraživanjima.

 

Koje će se promjene dogoditi u lokalnoj, a koje u široj zajednici provedbom Projekta:

  • Spoznaje i statistike
  • Oslobođenje zlostavljanih žena od  straha
  • Organiziranje konkretne pomoći ženama

 

STOP NASILJU NAD ŽENAMA OBITELJ BI TREBALA BITI MJESTO GDJE BORAVI NAŠA BIT, ALI ČESTO JE UPRAVO OBITELJ MJESTO VRLO OPASNO I NEUGODNO ZA ŽIVOT!
 

 

 

Rasprostranjenost nasilja nad ženama

 

„Nasilje je primjena sile protiv volje ili prava onoga na kome se primjenjuje; postupak protiv prirode ili duha čega koji se provodi na silu; pravn.a. protuupravna fizička sila b. neugodnost koja je poosljedica takvog čina“

/Hrvatski opći leksikon, 1996:873/

slika1

 

Glavna tema Projekta je nasilje nad ženama u obitelji.

Nasilje se javlja na različitim društvenim nivoima, preko institucionalnog do svakodnevno života u okviru primarnih grupa. Današnja društva uglavnom se međusobno razlikuju, ali im je dodirna točka patrijarhalnost tj. odnos među spolovima. Cilj djelovanja i podrške u svim oblicima protiv nasilja nad ženama nije samo zasnovan na sakupljanju izvještaja , već u djelovanje na bazi svakodnevnog života. Vodeći se   proučavanjem i analizom problema nasilja nad ženama želimo djelovati i prepoznati nasilje među nama i potaknuti osobe da primijete potpuno  svjesno to isto nasilje i da prijave nasilje, a ne da svi na lokalnoj i na globalnoj razini od toga okreću pogled.

Nasilje nad ženama definira se kao izraz nejednake raspodjele moći između muškaraca i žene. Povijesna neravnopravnost spolova prisutna je u svim fazama društva i na svim meridijanima. Žene, djevojčice, djevojke diljem svijeta bez obzira na nacionalnu, rasnu i vjersku pripadnost, kulturu, dob i status izložene su kroz život raznim oblicima zlostavljanja.

Korijeni nasilja nad ženama su duboko usađeni u strukturama društva, a nasilje nad ženama predstavlja najčešći oblik kršenja ljudskih prava.

Nasilje nad ženama obuhvaća fizičko, seksualno, psihičko nasilje, ekonomsko.

Od rođenja do smrti žene se susreću s ovim problemom, sa diskriminacijom od svih strana; od same države do lokalne zajednice i njezine obitelji. Najmanje je svaka treća žena žrtva nekog nasilja.

Naravno, temeljni  uzrok je u diskriminaciji koja priječi jednakost žena sa muškarcima u svim područjima života.

Sociološke teorije često govore o obitelji kao kamenu temeljcu društva koji tvori osnovnu jedinicu društvene organizacije i teško je zamisliti da bi društvo funkcioniralo i opstalo bez obitelji.

Što je obitelj?   Ovaj termin podrazumijeva skupinu ljudi izravno povezanih srodničkim vezama pri čemu odrasli preuzimaju odgovornost i brigu za djecu. Najmanja obiteljska jedinica je „inokosna obitelj“ nukleusna obitelj, a sastoji od muža i žene i njihovog maloljetnog potomstva (Haralambos, i Heald, 1989::314).

Za razliku od drugih društvenih grupa koje uvijek poduzimaju sve potrebne mjere kada ne funkcioniraju, obitelj se najčešće miri sa situacijom koja bi u okolini narušila sliku skladne obitelji. Obiteljski odnosi kako navodi Giddens, osim što pružaju osjećaj topline i zadovoljstva, mogu biti i grozni i izrazito napeti, dovoditi ljude u očaj, te ih ispunjavati dubokim osjećajem straha i krivnje.

Razvojem svijesti o ljudskim pravima, te pravim djece, žene i starijih u današnje modernističko doba srušeni su brojni mitovi o idealnoj obitelji. Klinička iskustva i empirijska istraživanja pokazala su kako obitelj, temeljna jedinica društva ne pruža samo članovima emocionalno socijalnu i materijalnu podršku već može biti i izrazito nasilno okruženje.

Statistički gledano dom je najopasnije mjesto u modernom društvu – veća je vjerojatnost da će žena biti žrtva fizičkog napada u kući nego izvan nje!!!!

Obiteljske veze članova unutar obitelji znaju biti nabijene takvim jakim emocijama, pa tako čak i male prepirke znaju biti samo uvod u velike sukobe i pojavu nasila.

Problem nasilja nad ženama bio je vrlo aktualan i privukao je pažnju velikog broja ljudi tijekom sedamdesetih godina.   Feministički pokreti i njihove aktivnosti upozoravale su neumorno javnost na ozbiljnost i količinu zlostavljanih žena u obitelji.   Svaku svoju   aktivnost popratile su službenim statističkim podacima i istraživanjima,   a stručnjaci su istaknuli kako je obiteljsko nasilje glavni oblik nadzora muškarca nad ženom.

Nasilje nad ženama dio je vrlo složenog obrasca ponašanja i stoga   je potrebno skrenuti pažnju i na sociokulturne aspekte koje daju prednost nekim neprihvatljivim ponašanjima. Kako Klasnić (2011.) navodi jedna od teorija je i feministička kojoj je „nasilje nad ženama patrijarhalnih struktura namjerni način ponašanja koji služi za uspostavljanje i održavanje moći i kontrole muškarca nad ženom“ Temelj im je pretpostavka da društveni uvjeti podržavaju rodne nejednakosti i muške privilegije.

 

Nasilje nad ženama prisutno je u svim društvima bez obzira na zakonske regulative.   Nažalost, brojni su razlozi ušutkavanja nasilja nad ženama, a neki od njih su kategorizirani u

  • Strah od počinitelja,
  • Strah od sudskih procesa
  • Nepovjerenja od osoba koje rade u službenim prostorijama,
  • Strah od poznatih osoba
  • Strah od kritike i optužbe,
  • Osjećaj bespomoćnosti
  • Želja da se sačuva obitelj itd.

 

„Posljedice nasilja na bračne partnere mogu biti neposredne i dugoročne za tjelesno zdravlje, te neposredne i dugoročne psihičke posljedice.

“ Tjelesne posljedice su tjelesne ozljede, a dugoročne su organske posljedice, te narušeno zdravlje /problemi s tlakom i nesanice /

Psihičke posljedice su depresija, alkoholizam drogiranje PTSP. No često je teško dokazati što je uzrok, a što posljedica zlostavljanja ((Čudina-Obradović i Obradović, 2006:486)

 

Najčešći uzroci su

  1. Nisko samopoštovanje
  2. Osjećaj vanjskog fokusa kontrole
  3. Slaba socijalno emocionalna regulacija (nemogućnost samokontrole)
  4. Negativna emocionalnost
  5. Povećana osjetljivost na strest
  6. Uzimanje opijata

 

Osobnost muža zlostavljača različitog su tipa. Tipologiju su razvrstali Holtzworth-Munroe i Suart u tri skupine:

  1. TIPIČNI OBITELJSKI ZLOSTAVLJAČ ponaša se nasilnički samo unutar obitelji. Ima rjeđe faze zlostavljanja, uglavnom nisu povezane s emocionalnim ili seksualnim zlostavljanjem. Ne pokazuje patološke oblike ponašanja. Ovo je tipičan predstavnik situacijskog partnerskog nasilja koje nastaje tijekom svakodnevnih sukoba i frustracija.
  2. SOCIOPATSKI NASILNIK koji je nasilan u svim društvenim situacijama bile one unutar ili izvan obitelji. Asocijalna je narcistična osoba koja često ima problema s alkoholom i /ili drogama. Najčešći oblik nasilja je intmni radi uspostavljanja nasilja na partnerom.
  3. PATOLOŠKI NASILNIK je osoba s nizom psihičkih poremećaja sklona depresiji i stanjima ovisnosti. Vrlo često ima kriminalni dosje.

 

Osobnost i ponašanje žena žrtava obiteljskog nasilja razvrstana je na:

  1. Negiranje problema – ili smatraju da problem ne postoji ili ne traže rješenje
  2. Preoblikovanje problema
  3. Samooptuživanje
  4. Samokontrola i kontrola drugih
  5. Traženje socijalne potpore
  6. Aktivno rješavanje problema

 

Oblik odnosa u partnerskoj dijadi u četiri tipa opisao je Johnson (1995.) Situacijsko partnersko nasilje posljedica je skoba koja se pojavi tijekom bračnih interakcija i nije nastao kao pokušaj jedno ili oba partnera da preuzmu moć u dijadi. Ovo nasilje slabijeg je intenziteta i rjeđe se javlja nego drugi oblici te se ne pojačava tijekom vremena i u njemu uglavnom sudjeluju oba partnera.

Intimno teroriziranje preuzimanje je moći i nadzora nad partnerom. Javlja se tijekom partnerskih interakcija pojačava se s vremenom a često je jačeg intenziteta i tipično za emocionalno zlostavljanje Takvo nasilje tipično provode muškarci.

Reaktivno nasilje tipično je za žene koje uzvraćaju na nasilje nasiljem i znak su da će vjerojatno žena napustiti muža. Međusobno intimno teroriziranje međusobno je nasilje usmjereno na preuzimanje nadzora pa je to udvostručni oblik intimnog teroriziranja.

Prema statističkim podacima nasilje nad ženama ubraja se u najrjeđe prijavljene slučajeve a prema podacima koji su objavljeni i koji su službeni podaci prema Zakonu o zaštiti nasilja u obitelji od 2003. Godine svake je godine prijavljeno cca 15.000 počinitelja a broj žrtava kreće se od 15.000 do 22.000 okvirno osoba točnije žrtava.

Prema broju žena koje su ubijane svake godine iz dostupnih podataka dostupna je činjenica da se između 22 do 45 žene godišnje!!!! Još je gre zabrinjavajuća činjenica da su njihovi sadrašnji partneri i supruzi bili počinitelji čak u do 65% slučajeva.

 

slika2

 

OBLICI NASILJA

Nasilje nad ženama uključuje i podrazumijeva bilo koji čin rodno uvjetovanog nasilja slično zločinu mržnje definirano je kao nasilje usmjereno prema određenoj skupini koja se razlikuje po spolu. Nasilje nad ženama prisutno je u svim kulturama i smatra se posljedicom tradicije u kojoj je žena vlasništvo muškarca.

Psihičko nasilje odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha ugroženosti uznemirenosti ili povrede , dostojanstva, verbalni napadi , vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima zanemarivanje, uhođenje, uznemiravanje preko sredstava za komunikaciju ili komuniciranje s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (npr. ponižavanje, nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, kritiziranje postupaka i ideja, ispravljanje i prodike prekidanje osobe dok govori, iskrivljavanje svega što neka žena kaže, nadvikivanje prijetnje, zabrane, uhođenje, kontroliranje telefona, pošte i osobnih stvari uništavanje tuđih predmeta, prijetnja samoubojstvom.

(Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji NN 137/09 , 14/10)

 

FIZIČKO NASILJE odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije (npr. guranje, udaranje, šamaranje, gušenje, davljenje, fizičko zadržavanje, pritiskanje, štipanje, fizičko sprečavanje kretanja, grebanje, protresanje, paljenje cigaretom, trganje odjeće s osobe, gađanje predmetima, bacanje ili uništavanje stvari po kući) Prepoznato je kao oblik obiteljskog nasilja u Zakonu o zaštitu od nasilja u obitelji NN 137/09 14,10 60/10

 

EKONOMSKO NASILJE

Odnosno nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine, onemogućavanje zajedničke imovine u smislu raspolaganja ili pokušaj da se to čini , oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva (npr. uskraćivanje novca, zabrana da se zaposli , upravljanje osobnom imovinom bez znanja i odobrenja, odlučivanje što i kada se smije kupiti, zahtijevanje da se opravda da svaki sitni trošak , samostalno odlučivanje). Prepoznato je kao oblik obiteljskog nasilja u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji NN 137/09, 14/10 60/10

 

SPOLNO NASILJE u braku definira se ka spolni čin muža sa vlastitom suprugom, ali bez njezina odobrenja. Tri su oblika spolnog nasilja u braku: spolna prinuda, silovanje i spolno zlostavljanje. Finkelhot i Yllo (1985) razliku silovanje za spolni užitak, nasilničko silovanje i opsesivno silovanje.

  • Silovanje za spolni užitak – muževi koji su nasilno jedino u prisili žene na spolni čin, a inače nisu nasilni u braku.
  • Nasilničko silovanje – muževi koji su nasilni u seksu ali i u drugim oblicima bračnog života.
  • Opsesivno silovanje najteži oblik gdje muž nastoji staviti ženu u situacije velikog poniženja što ga onda uzbuđuje.

Seksualno nasilje je iznimno važan društveni problem. Ulazi u najteže oblike nasilja koji narušavaju osnovan ljudska prava. Događa se svim zemljama svijeta, a karakterizira ga šutnja žrtava.

Posljedice seksualnog silovanja su brojne. Svako od njih ostavlja trajne posljedice u životima žena. To je teška povreda ljudskih prava i osobnog dostojanstva žrtve. U usporedbi sa ostalim oblicima nasilja silovanje sadrži neke specifičnosti koje određuje utjecaj ove traume. Silovanje zadire u integritet, u seksualnu sferu   i u privatnost.

 

 

SILOVANJE

Silovanje je nateži oblik seksualnog nasilja koji ostavlja dugotrajne psihičke posljedice. Hrvatski kazneni zakon pripada u red boljih zakona dajući vrlo široku definiciju silovanja, a prema kojem silovanje obuhvaća vaginalnu i /ili oralnu penetraciju penisom ili objektima. Silovanje se ubraja među iznimno teška i traumatska iskustva s teškim posljedicama za žrtve, a one najčešće skrivaju to što su doživjele i nastoje se same nositi s problemima. S obzirom na počinitelja silovanje dijelimo: na silovanje kao sastavni dio obiteljskog silovanja (silovanje u braku) silovanje u vezama (date rape), silovanje od nepoznate osobe grupno silovanje, silovanje u oružanim sukobima….

MITOVI O NASILJU NAD ŽENAMA

„Kada ljudi ne raspolažu pravim činjenicama o nekoj pojavi nego nejasnim ili krivo shvaćenim činjenicama, nastaje specifičan oblik uvjrenja-mit (Klasnić, 2012:460). Mit je priča ili plod ljudske mašte no ima dubok psihološki idejni i društveni smisao. Mitovi postoje u duhovnoj baštini svih naroda, dok je „stvaranje mita prirodna potreba čovjeka na određenom stupnju njegova pojedinačnog i društvenog razvoja“ (Klasnić, 2012: 460)

Postoji niz mitova i zabluda uzrocima i posljedicama nasilja nad ženama, a najrasprostranjeniji su da

„nasilje i ljubav ne idu zajedno“

Ili

„alkohol i ljubav …ne ide jer uzrok je nasilju alkohol“

Ili

„žena je to tražila“

Ili

„žene su nasilne kao i muškarci“

 

Zablude o zlostavljaču odražavaju se u pogrešnom viđenju tipičnog obiteljskog nasilnika kao mentalnog bolesnika, alkoholičara, neobrazovanog ili siromašnog čovjeka…. Dok je realnost drugačija. Upravo se pomoć mita pokušava smanjiti ovaj problem i poreći društvena odgovornost za nasilje nad ženama. Stalno se traže neki vanjski opravdavajući razlozi za   objašnjenje nasilnog ponašanja muškaraca.

Walkerov „ciklus nasilja“ u obitelji ( Edison, 2008, prema Klasnić, 2011:350) predstavlja teoriju dinamike obiteljskog nasilja, a karakteriziraju ga tri odvojene faze koje se u nasilnoj obitelji neprestano ponavljaju a to su :

  1. Faza porasti napetosti – početak događanja. Nasilnikov stres i napetost jačaju. Ta faza može biti kratka ili duga, što je jači stres to je teže zaustaviti i izbjeći nasilno ponašanje
  2. Nasilni događaj (tjelesni napad) – Grubo i nasilno ponašanje koje uključuje sve vrste zlostavljanja od manji do ozbiljnih. Napetost, srdžba i bijes su oslobođeni dok muškarac pokušava nasiljem kontrolitai situaciju.
  3. Faza ispričavanja – Razdoblje koje slijedi nakon zlostavljanja. Može muškarac osjećati i žaljenje i sram. U toj fazi može biti i nježan.

S vremenom sigurno ove se tri faze sjedinjuju – sukobi postaju češći i suroviji,   dok sve češće nestaje faza ispričavanja.