01 888 5457 | 091 359 4296 meamaja@gmail.com

Treba razlikovati pojmove agresija, nasilje i zlostavljanje

Treba razlikovati pojmove agresija, nasilje i zlostavljanje

 

Agresija i nasilje se može definirati kao neprijateljska akcija usmjerena protiv drugog pojedinca, partnera. Nasilje je kršenje temeljnih ljudskih prava.

Zlostavljanje je proširena agresija ima za posljedicu ozljeđivanje, bolesti ili smrt.

image001Obitelj je najugodnije i najljepše mjesto za svakoga, ali vrlo često je i najopasnije mjesto za život. Nekada je nezamislivo i skriveno da je upravo obitelj mjesto najgorih i najtežih zlostavljanja nad ženama i djecom. Tome pogoduje ukorijenjeno patrijarhatstvo koje prikriva sve oblika nasilja, a najviše ono spolno u sva svoja tri oblika; spolna prinuda, spolno zlostavljanje, silovanje.

Na nasilje nad ženama većina ljudi gleda kao na svakodnevnu situaciju, a i uvriježeno je mišljenje da razotkrivanjem obiteljskog nasilja zapravo se sramoti ženu i njezinu djecu.

Saznanje o mogućem nasilju u obitelji institucija dobiva od žrtve ili sudionika, rijetko od nekog susjeda, poznanika ili prijatelja takve obitelji. U nekim slučajevima saznanje je moguće od Centra za socijalni rad ili zdravstvene ustanove, tek ponekad od škola i vrtića. Kada bolnica prijavi zlostavljanje to je već alarmantan znak !!!!!

Iako je predrasuda da se nasilje nad ženama događa samo po mraku i na skrivenim mjestima, te da su zlostavljači uglavnom nepoznate osobe koje ih vrebaju u zapuštenim parkovima, ulicama, prigradskim naseljima… iskustva raznih organizacija pokazuju da je zapravo najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama – obiteljsko nasilje. Prema nedavnoj službenoj statistici u Hrvatskoj je, primjerice u 2001. godini na jedan od načina zlostavljano čak oko 17 tisuća žena što nadmašuje podatke od prijašnjih godina,

Koliko god je ovom problemu u zadnjih nekoliko godina dat značaj nije smanjen broj psihičkih i fizičkih zlostavljanja nad ženama, imajući na umu da je sigurno broj još daleko veći jer se žene teško odlučuju na prijavu nasilja kada se radi o njihovim partnerima.

Uobičajene predrasude:

image002

  • Ne radi se o nasilju samo se par svađa ili uvjerava;
  • Nasilje se mora rješavati unutar partnerskog odnosa, a ne unutar zidova institucija;
  • Žene provociraju;
  • Žene to zaslužuju;
  • Žene izmišljaju;

Društvo i okolina na kućno nasilje svjesno ili nesvjesno zatvara oči, praveći se da je to „intimna stvar“ nekog para, a bolnice nasilnike prijavljuju policiji i nadležnim institucijama tek kada je riječ o vidljivim ozljedama. Nažalost upravo radi takvih stavova nije moguće očekivati da će institucija spriječiti nasilje i ne rijetko se pojavljuje tek kada je tragedija okončana.

 

Kako prepoznati nasilje nad ženama?

image003

Promatrajte ženu i / ili osobu za koju mislite da je žrtva nasilja i sami zaključite;

  • Rijetko ili nikada ne sudjeluje u društvenim događanjima;
  • Ne gleda ljudima u oči ili izbjegava duge poglede;
  • Ima loše mišljenje o sebi, nerijetko o ženama generalno;
  • Pati od glavobolje ili psihosomatskih poremećaja;   nervozne su ili nemirne, definitivno nesigurne;
  • Ili bučno reagiraju na razne situacije ili uopće ne reagiraju;
  • Rijetko govore o sebi;
  • Često pokrivaju odjećom svaki dio tijela.

U kategorizaciji nasilja gledajući na ukupne odnose u bračnoj zajednici, a na temelju istraživanja zaključak je da je partnersko nasilje vrlo složena pojava, te da se mogu razlikovati razni oblici i uzroci. Gledajući u duboku povijest neravnopravnost moći između muškarca i žene prisutna je u svim razvojnim fazama društva. Korijeni nasilja leže u začetku civilizacije razvijajući se poput zle nemani, bez obzira na rasnu, nacionalnu, vjersku, dobnu ili statusnu razliku žene, izlažući je raznim oblicima fizičkog, psihološkog, seksualnog ili ekonomskog zlostavljanja.

Spolno nasilje u braku nije još uvijek prepoznato niti priznato kao stvarni problem iako se zna d itekako postoji. Zahvaljujući feministicama sedamdesetih godina detektirano je spolno nasilje i do sada je već prepoznato to veliki društveni problem. Upravo su one – feministice – svojim podacima i istraživanjima potkrijepile da je obiteljsko nasilje glavni oblik nadzora muškarca nad ženama.

Hrvatska je također prepoznala veliki problem nasilja u obitelji i potrebu za preventivom, te se zadnjih godina kroz mnoge odredbe u Zakonu ova zadaća, borba protiv svakog oblika nasilja definira i osvješćuje.

Hrvatski dokumenti za suzbijanje nasilja:

  • Kazneni zakon,
  • Obiteljski zakon,
  • Prekršajni zakon,
  • Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji,
  • Protokol o postupanju u slučaju obiteljskog nasilja,
  • Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima.

 

„OBITELJSKO NASILJE JE JAVNA STVAR, A NE PRIVATNA“ (V.Ljubičić)

image007

 

Teorije o nasilju mogu se podvesti u

  1. Psihološke teorije, psihoanalitički pristup, sociopsihološke teorije i sve one koje kazuju i tumače nasilje individualnim čimbenicima nasilnika;
  2. Sociološke, ekonomske, feminističke – tumače društvenim faktorom i utjecajem.

Izvješće UN o nasilju u zdravlju i svijetu 2002. pokazalo je da u svijetu svaki dan umire oko 4400 ljudi zbog posljedica nasilja ili samoubojstva.

image008